Zdravstveni apsekt posta

Zdravstveni apsekt posta

Piše: Dr. Safija Softić-Namas

Medicinski aspekt posta se nadovezuje na njegov nutricionistički aspekt, obzirom da su u uzročno-posljedičnoj vezi. 

U hadisima se kaže:

„Čovjek goru posudu od stomaka ne može napuniti. Dovoljno mu je nekoliko zalogaja koji će ga održati u životu. A ako već mora puniti, neka trećinu napuni hranom, trećinu pićem, a neka trećinu ostavi za disanje.“

i

„Postite, bićete zdravi!“

Ovi hadisi nagalašavaju bitnost umjerenosti u ishrani. To naročito postaje bitno u današnje vrijeme, kada je izraženo postojanje raznih oboljenja koja su direktno i indirektno povezana sa nezdravim stilovima života. Tu je prvenstveno bitna nekvalitetna prehrana, koju karakteriše pretjerivanje u svakom smislu; previše hrane siromašne mikronutrijentima, aktivnim tvarima i vlaknima, bogate energijom, velikog sadržaja soli i raznih štetnih sastojaka.

Ono što je proizišlo iz takvih stilova života su moderna hronična nezarazna oboljenja (eng. Noncommunicable diseases – NCDs), koja su vodeći uzročnik obolijevanja i smrtnosti u svijetu, ispred svih ostalih uzročnika (prirodne nepogode, ratovi, nesreće, zarazna oboljenja i sva druga oboljenja itd.). Kako stvari stoje, stanje će biti sve gore i gore.

Hronična nezarazna oboljenja su kardiovaskularne bolesti, karcinomi, hronične bolesti disajnih puteva i dijabetes. Na prvom mjestu su to kardiovaskularne bolesti, na čelu sa srčanim udarom, koje u posljednje vreme pogađaju veoma mlade ljude, starosti ;esto ispod 40 godina.

Kako bi se izišlo iz ovog začaranog kruga, jedno od mogućih rješenja je ramazanski post. U literaturi je zabilježeno da post uz pravilnu prehranu može pomoći u redukciji tjelesne težine, snižavanju krvnog pritiska, snižavanju masnoća u krvi, snižavanju šećera u krvi i povećanju osjetljivosti na inzulin, poboljšanju metabolizma, hormonskoj ravnoteži, kompletnoj detoksikaciji, mentalnim funkcijama, smanjenju upala, te aktiviranju imunog odgovora.

Ipak, bitno je naglastiti da su mnoga istraživanja o utjecaju posta na zdravlje pokazala kako je post bio koristan u velikom broju slučajeva, ali da se postači poslije Ramazana uglavnom vraćaju na stare navike, što uveliko poništi zdravstvene dobrobiti postignute ramazanskim postom. Zato, moj savjet je da nam ramazanski post posluži kao odskočna daska za promjenu životnog stila i postizanje optimalnog zdravlja.

Nažalost, mnogi pogrešno shvataju Ramazan kao festival hrane, priliku za gošćenje bogatom trpezom, velikom količinom i mnogim vrstama hrane. To ne bi smio biti slučaj ukoliko želimo iskoristiti nutricionističke i zdravstvene prednosti koje nam ovaj blagoslovljeni mjesec donosi. Baš naprotiv, post je čišćenje u svakom smislu, detoksikacija tijela, uma, psihe, odnosa s drugima, imetka; ponovno rođenje i oporavak.

Treba nagalsiti da u prvim danima posta ljudi mogu osjetiti određene smetnje, poput malaksalosti, zatvora, glavobolje i sl. Najčešće se te promjene javljaju samo u prvih par dana koliko je potrebno da se organizam prebaci na drugačiji način rada. Nakon par dana tegobe se uglavnom smanjuju i prestaju.

Na kraju, moram naglastiti da postoje stanja i oboljenja kada osoba ne smije postiti, jer bi joj to narušilo ili pogoršalo zdravstveno stanje. Ponekad moramo dobro procijeniti da li će korist od posta biti veća od štete i izabrati ono što je bolje po zdravlje, jer post nipošto nije propisan da bi nas mučio, nego da bismo imali koristi od njega gledano iz svake perspektive.

„Postite – bićete zdravi!“ je drevna poruka koja nam svima može poslužiti kao vodilja.