Temporomandibularna disfunkcija

Temporomandibularna disfunkcija

Napisala: Dženita Lapandić, studentica stomatološkog fakulteta u Sarajevu

Da li ste znali da je novembar mjesec podizanja svijesti o temporomandibularnim disfunkcijama?

Dana 30. septembra 1997. godine, Zastupnički dom Kongresa SAD-a je usvojio odluku o obilježavanju nadolazećeg mjeseca novembra i svakog narednog, kao mjeseca podizanja svijesti o problemima viličnog zgloba, navodeći da su poremećaji temporomandibularnog zgloba među bolnim, ali najmanje istraženim poremećajima koji pogađaju populaciju današnjice.

Termin temporomandibularne disfunkcije odnosi se na grupu poremećaja koji zahvataju temporomandibularni, odnosno vilični zglob, žvačne mišiće i povezane strukture. Ovi poremećaji su vrlo česti u populaciji, a samo 5% zatraži stručnu medicinsku pomoć. Najčešće se javlja u populaciji starosne dobi između 20 i 40 godina, sa većom incidencom kod žena. Posebno su pogođene osobe koje sviraju violinu ili neki duvački instrument.

Uzrok

Obično se problemi javljaju kao posljedica:

1.       traume - pad ili udarac u bradu

2.       stresa, anksioznosti, depresije – psihološki faktori mogu dovesti do parafunkcionalnih navika kod nekih osoba

3.       bruksizma – škripanje i stiskanje zubima

4.       malokluzije - loš i nesaniran zagriz

Rjeđe problemi u TMZ mogu nastati zbog akutne upale zglobne ovojnice, u sklopu artritisa, autoimunih oboljenja, a identifikovani su i genetski riziko faktori.

Simptomi

Temporomandibularne disfunkcije se manifestuju bolom u viličnom zglobu i okolnim strukturama, ograničenim pokretima vilice i neobičnim zvukovima.

1.       Bol – lokalizirana oko viličnog zgloba ali se može širiti i u područje glave, vrata i uha.

2.       Neobični zvukovi – poput pucketanja, škripanja, mrvljenja, škljocanja javljaju se prilikom žvakanja ili govora. Ukoliko nije praćeno bolom i pokretljivost je normalna terapija možda neće biti potrebna.

3.       Ograničene kretnje vilice – smanjena je pokretljivost donje vilice u svim pravcima, a pokreti povećavaju bol.

4.       Bol u uhu – može biti povezana sa upalom iz viličnog zgloba ili napetošću mišića. Obično se bol iz zgloba osjeća ispred ili ispod uha i može se zamijeniti za uhobolju.

5.       Učestale glavobolje.

6.       “Zaključavanje” vilice – vilični zglob sličan je kuglastom zglobu i ponekad se može zaglaviti u otvorenom ili zatvorenom položaju. Između kosti glave i zgloba se nalazi disk koji se istisne što otežava klizanje glave zgloba u zglobnoj jami. Otvaranje ili zatvaranje usta je otežano i praćeno intenzivnim bolom.

7.       Osjećaj ukočenosti mišića – javlja se u jutarnjim satima, nakon buđenja. 

Liječenje

Primarna briga: Moguće je kontrolisati simptome i obustaviti pogoršanje funkcionalnosti zgloba.

·  Jedite mekšu hranu i odmarajte vilicu ukoliko je prisutna akutna bol.

· Pokušajte izbjegavati prejako otvaranje usta prilikom zijevanja, žvakanje žvaka, grickanje olovke.

· Ukoliko je prisutna jaka akutna bol uzmite brufen ili paracetamol.

· Lokalne mjere za ublažavanje boli – masaža mišića, topli oblog.

· Identifikovati uzrok stresa i isprobati tehnike relaksacije.

 

Kada posjetiti svog stomatologa?

Ukoliko imate perzistentnu bol u području vilice, probleme sa otvaranjem i zatvaranjem usta, traumu ili frakturu, prethodno navedene simptome koji su prisutni duže od tri mjeseca neophodan je odlazak stomatologu. Također, ako ne dođe do ublažavanja simptoma nakon sprovedene primarne brige potrebno je posjetiti stomatologa.