Prehrana tokom ramazanskog posta

Prehrana tokom ramazanskog posta

Piše: dr. Safija Softić-Namas

Ima mnogo razloga za prihvatiti ramazanski post kao jedan od dobrih načina prevencije i liječenja raznih oboljenja. Ovom prilikom nećemo spominjati mnoge njegove dimenzije kao što je emotivna, mentalna, duhovna, vjerska, socijalna i druge. Ovom prilikom pričaćemo o nutricionističkoj dimenziji posta. 

Nutricionistički gledano, ramazanski post se može uskladiti sa osnovnim preporukama koje važe i inače. Na primjer, izblansiranost osnovnih skupina namirnica, uravnoteženost, umjerenost, sve su to bitni postulati nutricionizma, koji se potpuno mogu ispoštovati tokom mjeseca Ramazana. Štaviše, post pomaže u balansiranju prehrane, samim time što je postač motivisan i s vjerske strane na promjenu navika u ishrani. Zato ramazanski post može poslužiti kao vrlo dobar motivator za ljude koji žele da promijene navike u ishrani, kao i općenito životni stil.

Konkretno, iftar, sehur i obrok koji je između toga, potrebno je izbalansirati na način da organizam dobije potrebnu energiju, hranjive tvari i aktivne supstance u tom vremenu. Kako to postići?

Sehur: 

- Jesti hranu koja se sporo, dugo vari! Kako bi se to postiglo potrebno je konzumirati hranu bogatu proteinima i masnoćama. To je uglavnom meso, riba, mliječni prizvodi i jaja, te mahunarke i orašasti plodovi. Integralni ugljikohidrati se mogu poslužiti kao prilog. Potrebno je izbjeći hranu koja sadrži brzo probavljive ugljikohidrate, dakle slatkiše i ostale brzo probavljive ugljikohidrate, kao što je bijeli hljeb, peciva i tjestenine. Ako pogledate kakav bi trebao biti sastav sehura i iftara, vidjećete da topa, koja je često sastavni dio iftara, može biti sastavni dio sehura, a treba je izbjeći za iftar. 

- Ne pretjerujte količinski! Koliko god da je bitan, za sehur se, kao i za iftar, mora pripaziti da ne pjetjeramo s količinom hrane. Veća je korist od toga da se pripazi na sastav obroka. Kvalitet je bitniji od kvantiteta. 

- Ne zaboravljajte na unos tečnosti. Tečnost se može unijeti u obliku čiste vode, čajeva, sokova, mlijeka, te u sastavu hrane (kuhana jela, čorbe, supe, svježe voće i povrće). Može se popiti i jača kafa, koja veže vodu i zadržava je u organizmu. Izbjegavajte konzumiranje rijetke kafe, jer ona pomaže izbacivanju vode iz organizma. 

Iftar: 

- Jesti hranu koja se brže vari! Razlog tome je da bismo imali priliku osloboditi probavu za međuobrok i sehur. To podrazumijeva uglavnom ugljikohidratnu hranu, i to brže varljive ugljikohidrate, kao što su tjestenine, pite, bijela riža, krompir. Tu spada i svježe voće i povrće bogato vodom. Hrana za iftar ne treba biti bogata mastima, proteinima i integralnim ugljikohidratima. Ti nutrijenti trebaju biti sporedni dio iftara, za razliku od sehura. 

- Prije svega, potrebno je prekinuti post hurmom i/ili vodom. Osim što je to vjerska tradicija, to je dobar način da pripremite probavu, da je probudite nakon što je veći dio dana mirovala. Dobro je popiti čašu-dvije vode. Ovdje se može pojesti i svježa sezonska voćka. Nakon toga je preporučeno klanjati, što će omogućiti probavnim sokovima da se lagano pripremite za ostatak iftara. Ukoliko ovako iftarite, velika je vjerovatnoća da nećete pretjerati s količinom obroka, a to je možda i najbitnija poruka ovoga članka.

- I ovdje ne treba zaboraviti na unos tečnosti. Dobro je, osim pijenja čiste vode, da hrana bude bogata vodom, tako da i u toku samog obroka unesemo vodu. To se postiže konzumiranjem voća i povrća bogatog vodom, naro;ito svje\ih salata, te konzumiranjem nemasnih supa i čorbastih jela. 

Obrok između iftara i sehura: 

- Tokom iftara i sehura potrebno je pripaziti da se ne prejedemo, ali i da zadovoljimo nutritivne potrebe organizma. Iy istog rayloga može se pojesti još jedan lagan obrok iymedhu iftara i sehura. 

- Pripazite da unesete dovoljno voća, a povrće (svježe salate i termički obrađeno povrće) uvrstite u svaki obrok. Tako ćete zadovoljiti i potrebe organizma za mikronutrijentima (vitaminima i mineralima), te aktivnim tvarima iz hrane koje su vrlo bitne jer preveniraju mnoga oboljenja, ali i pomažu u liječenju mnogih poremećaja. 

- Nemojte zaboraviti da je i dalje potrebno biti fizički aktivan, bez obzira što je rašireno mišljenje da se ne treba baviti sportom tokom Ramazana. Kao i sa ishranom, fizička aktivnost se samo prilagođava u ovim danima i ne treba je isključiti.

Dakle, s nutricionističkog apsekta, prehrana u Ramazanu doprinosi balansu i rasterećuje organizam ukoliko se poštuju gore navedene preporuke. U suprotnom, ukoliko se pretjeruje s unosom hrane nakon prekida posta, poništavaju se nutricionistički benefiti koje smo postigli postom. 

Poslanik Muhamed a.s. je rekao:

Čovjek goru posudu od stomaka ne može napuniti. Dovoljno mu je nekoliko zalogaja koji će ga održati u životu. A ako već mora puniti, neka trećinu napuni hranom, trećinu pićem, a neka trećinu ostavi za disanje.“ 

Ovaj hadis nagalašava bitnost umjerenosti u ishrani. To naročito postaje bitno u današnje vrijeme, kada je izraženo postojanje raznih oboljenja koja su direktno i indirektno povezana sa nezdravim stilovima života. Tu je prvenstveno bitna nekvalitetna prehrana, koju karakteriše pretjerivanje u svakom smislu; previše hrane siromašne mikronutrijentima, aktivnim tvarima i vlaknima, bogate energijom, velikog sadržaja soli i raznih štetnih sastojaka. 

Završiću s još jednim hadisom koji sumira odnos ishrane i zdravlja, a može poslužiti kao zaključak za ovaj naš članak: Postite, bićete zdravi!.