Post starijih osoba

Post starijih osoba

Kada se govori o osobama starije životne dobi, nije data precizna definicija takve skupine, pa se za istu u najvećem broju slučajeva koristi termin ”starije osobe”, iako se isti smatra nedovljno preciznim.

Starenje je prirodan i nepovratan fiziološki proces, kojeg karakteriziraju mnogobrojne promjene na organima i organskim sistemima koje uzrokuju hronična oboljenja, što dovodi do slabljenja njihovih funkcija, odnosno funkcionalne onesposobljenosti osoba ove životne dobi koje danas i u razvijenim zemljama i u zemljama u razvoju čine značajan dio ukupne populacije.

Smatra se da je produženje životnog vijeka i povećanje udjela starijih osoba u ukupnoj populaciji razvijenih zemalja dijelom posljedica porasta općeg životnog standarda, unaprjeđenja zdravstvene zaštite, evidentnog smanjenja prirodnog priraštaja i drugih mjera koje karakteriziraju ovaj svijet, ali paralelno sa razvijenim, što je jako značajno, i u zemljama u razvoju prisutan je neprekidan i ubzan rast osoba starijih od 65 godina.

To ukazuje da je starenje proces koji se, zbog njegove specifičnosti i kompleksnosti, posmatra individualno, kroz tri aspekta, međusobno povezana, ne nužno i vremenski usklađena, biološki, psihološki i socijalni, a Svjetska zdravstvena organizacija (engl. World Health Organization, WHO), stariju životnu dob posmatra kroz tri kategodije, ranija starost, osobe starosti od 65 do 74 godine, srednja starost, starost od 75 do 84 godine i duboka starost, osobe sa 85 i više godina starosti.

U kontekstu navedenog, post starijih osoba, kao i post generalno, može se posmatrati kao promocija zdravstvenih vrijednosti, ali nikako kao pojava modernih životnih vrijednosti. Naime, zdravstvene vrijednosti posta zabilježene su mnogo, mnogo ranije, u različitim kulturama i u različitim religijama.

Uputu za obavljanje posta, kao i ukazivanjem na njegovu medicinsku važnost, prvi je napisao Hipokrat (5. st. p.n.e.), da čovjek nosi liječnika u sebi. Ako tijelo nije očišćeno, onda što ga više hraniš, to mu više štete nanosiš, obilnim hranjenjem bolesnika, istovremeno se hrani bolest, tako da sve što je suvišno, protivno je prirodi.

U Kur'anu stoji: “O vjernici, propisan vam je post, kao što je propisan onima prije vas, da biste se grijeha klonili.” (El-Bekara, 183), a o njegovoj važnosti govori i činjenica da za post postoji posebna nagrada.

 

Efekti posta prepoznatljivi su i vidljivi u duhovnom, zdravstvenom i socijalnom segmentu. Zdravstvena korist posta kod starijih osoba ogleda se u poboljšanju kardiovaskularnog zdravlja. Naučna istraživanja potvrđuju da post poboljšava kardiovaskularne funkcije, razrjeđuje krv i snižava krvni tlak. Ova tvrdnja dovodi se u kontekst sa činjenicom da je za vrijeme posta smanjen unos soli i povećan gubitak natrija kroz urin, što dovodi do sniženja krvnog tlaka za vrijeme posta.

 

Nadalje, post usporava programiranu staničnu smrt (apoptozu) i omogućava puno bolji dotok kisika do stanica, zato što krvotok nije toliko opterećen preradom hrane, koliko samoizlječenjem.

Zdravstvene koristi posta ogledaju se u njegovom djelovanju na slobodne radikale, odnosno u sprječavanju oksidativnog stresa, na koji način se pomaže očuvanju gena, stanica i tkiva u skladu sa starosnom dobi.

 

Post pomaže tijelu da se čisti ne samo od otpadnih stanica, nego i hormona koji pomažu kancerogenim stanicama da se razmnožavaju i šire kroz tijelo, te utiče na redukciju proizvodnje opasnih hormona.

Naime, mnogi proteini i metabolički produkti u organizmu dovode do upale, posebno u mozgu. Upravo post sprječava, odnosno zadržava produkciju slobodnih radikala i nadražujućih proteina, kao što su upalni citokini, u odnosu na koje postoje dokazi da dovode do preranog starenja mozga. Dakle, post pruža zaštitu organizmu na način da smanjuje njihovu produkciju, odnosno minimizira uticaj istih. Blagodat i korist posta u usporavanju rasta i širenja kancerogenih stanica do danas su potvrdile mnoge studije, a struka preporučuje prakticiranje posta i za brži oporavak moždanih stanica nakon srčanog, odnosno moždanog udara.

 

Brojni su primjeri postača koji ukazuju na pozitivne učinke posta na psihičko stanje čovjeka, kao i primjeri uticaja posta na duhovnost koja se ogleda u jačanju volje, discipline, strpljivosti, samokontrole i ispoljavanju drugih pozitivnih osobina što je od dugoročno značaja za porodicu i društvo u cjelini.

 

Akutna ili hronična medicinska stanja pacijenata starijih osoba nerijetko su bez uticaja na odluku da poste mjesec Ramazan, iako može negativno uticati na njihovo zdravlje. Prema tome, duhovnost, religioznost, lična uvjerenja, treba da služe zdravstvenom ponašanju ovih pacijenata i pridržavanju liječenja tokom trajanja ramazanskog posta.

Ne preporučuje se prestati uzimati lijekove ili mijenjati režime liječenja, već naprotiv, pažljivom podrškom i savjetima ljekara pacijentima se određuje plan prehrane i način liječenja tokom ramazanskog posta, što je pretpostavka uspješnog zdravstvenog ishoda, odnosno uživanja naprijed opisanih zdravstvenih koristi.

 

Muslimanima je propisana obavezu posta postavljajući određene uslove od kojih se najveći dio njih odnosi na fizičko stanje vjernika i vjernice. Riječ je o ličnoj i pojedinačnoj obavezi svakog vjernika i vjernice koji ispunjavaju određene uslove, za koju ih, za njihova života, niko drugi ne može zamijeniti. To je lična obaveza, svaka osoba za sebe posti i samo za osobe koje to nisu u stanju iz šerijatski opravdanih razloga, predviđeni su drugi oblici nadoknade.

U Kur’anu se navode neke kategorije koje imaju opravdane razloge da ne poste mjesec Ramazan, jer vjera nije data čovjeku da bi je osjećao teretom.

Niz ajeta u Kur’anu kojima je propisan post i nabrojani su neki propisi, gotovo da se završava sa principom, koji nije vezan samo za post, ali mudrost Božija jeste u tome da je u ovim ajetima spomenut, kojim se ističe: “Allah želi da vam olakša, a ne da vam oteža!”

Kategorije i lica, na osnovu Kur’ana i Sunneta, imaju šerijatski opravdane razloge za prekid ramazanakog posta, odnosno da ne poste u mjesecu Ramazanu.

U kontekstu navedenog postiti nije dužna osoba koja zbog starosti izgubi sposobnost zdravog rasuđivanja, postane senilna jer, jedan od uslova obaveznosti posta jeste da osoba bude razumna, da ima mogućnost zdravog rasuđivanja. Ukoliko nije ispunjen ovaj uslov osoba nije dužna postiti, niti je obavezna činiti alternativni ibadet za post tj. izdvajati fidiju, ali ostaje obaveza izdvajanja sadekat-l-fitra.

 

Iz navedenog proizilazi da ramazanski post ima korisne efekte u zaštiti i unaprjeđenju zdravlja ne samo zdravih ljudi, nego i ograničenih zdravstvenih stanja organizama.

 

Pripremila:

Abdalajbegović dr. Nermana

specijalista obiteljske medicine

 

 

 Naslovna slika: internet