Post i plant based prehrana

Post i plant based prehrana

Piše: Alma Suljić, apsolventica medicinskog fakulteta

Bolesti modernog doba predominantno se vežu za kardiovaskularni sistem, a u njih spadaju hipertenzija, ateroskleroza, te srčano popuštanje. Pored kardiovaskularnih oboljenja, metabolički poremećaji poput dislipidemije i dijabetesa postali su gotovo neodvojivi od navedenih.  Procjenjuje se da danas u svijetu od ukupne smrtnosti 30% pripada kardiovaskularnim oboljenima, a najveća smrtnost od ovih bolesti je u razvijenim zemljama.

Posljednji podatak čini se konfuznim - zašto bogate države sa dobro razvijenim zdravstvenim sistemom gube stanovništvo na, naizgled, jednostavna i česta oboljenja? Zaključak se nameće sam - jednom oboljeli od hroničnih oboljenja jedino što preostaje je da liječimo i odgađamo posljedice, dok ključ uspjeha u borbi protiv istih upravo leži u prevenciji.

Promoviranjem i vođenjem zdravog stila života štitimo svoje tijelo od bolesti. Pored bavljenja fizičkim aktivnostima, hrana je jedan od najboljih načina za održavanje mentalnog i fizičkog zdravlja.

Mjesec Ramazan predstavlja idealnu priliku da, između ostalih, popravimo i svoje prehrambene navike. Medicinske nauke dokazale su dualnu prirodu onoga što unosimo u sebe - hrana može biti izvor bolesti ukoliko je nekvalitetna i obilna, ali i lijek ako je prilagodimo svojim potrebama.

U novije doba sve više se govori o takozvanoj ‘plant-based’ ishrani (ishrana bazirana na hrani biljnog porijekla) kao rješenju za mnogobrojna metabolička i endokrinološka oboljenja, te preferiranoj dijeti kod bolesnika oboljelih od kardiovaskularnih bolesti. Svakako da plant-based ishranu ne treba u potpunosti poistovjećivati sa vegetarijanstvom, koje predstavlja zaseban stil života o kojem u ovom tekstu nije riječ.

Mnogobrojne studije pokazuju da je pretežno biljna prehrana povezana s smanjenom učestalošću i napredovanjem kardiovaskularnih bolesti (KVB).

Obrasci prehrane koji se temelje na hrani biljnog porijekla uključuju mediteranski i nordijski obrazac prehrane, DASH i portfolio dijetu, kao i obrasce prehrane vegetarijanskog ili veganskog tipa. Utvrđeno je da sve ove dijete snižavaju faktore rizika povezane s kardiovaskularnim oboljenjima kao što je LDL (‘loši’) holesterol u krvi, a dokazi opservacijskih studija podupiru njihovu ulogu u smanjenju rizika od KVB-a. Ovi obrasci prehrane nisu samo korisni za liječenje dislipidemije i postojećih oboljenja već i u prevenciji nastanka KVB-a. Zbog toga se pretežno biljna prehrana, kao povoljna, zdrava i ekološki održiva opcija prehrane, danas preporučuje u sklopu brojnih smjernica kliničke prakse.

Mediteranski način prehrane, bogat voćem i povrćem, najučinkovitiji je zbog visoke koncentracije bioaktivnih spojeva kao što su nezasićene masne kiseline, polifenoli, vlakna, fitosteroli, vitamini i minerali, koji djeluju antioksidativno, protuupalno i antitrombotički - faktori koji pridonose odgađanju početka i progresije KVB.

Iako ukusne, naše tradicionalne ramazanske trpeze često većinski sadrže nutritivno siromašne namirnice bogate životinjskim mastima i brzo razgrađujućim šećerima, dajući osjećaj umora i tromosti nakon unošenja obilnog količina istih. Kako bi ovo izbjegli, preporučuje se da se za iftar unosi hrana koja je lahko varljiva i kojom ćemo izbjeći nagle varijacije nivoa šećera u krvi - kuhana jela od mahunarki kao izvor proteina (grašak, grah, leća) u kombinaciji sa složenim ugljikohidratima (hljeb od integralnog brašna, bulgur, smeđa riža) su dobar primjer usklađivanja nutritivnih potreba sa unosom hrane biljnog porijekla. Žitarice i orašasti plodovi, u kombinaciji sa svježim voćem i povrćem, dobro su rješenje za sehur jer omogućavaju zadržavanje vode, te se postepeno razgrađuju, odlagajući nastupanje osjećaja gladi.

Potrebno je napomenuti da, kao što svaka vrsta mesa ili drugih namirnica životinjskog porijekla nisu zdravi, tako ni sve namirnice biljnog porijekla nisu jednako zdrave. Tako biljna prehrana koja uključuje cjelovite žitarice kao glavni izvor ugljikohidrata, nezasićene masti kao prevladavajući oblik prehrambenih masti, obilje voća i povrća, te adekvatne omega-3 masne kiseline ima prednost u odnosu na biljne namirnice koje nisu jednako nutritivno bogate, a imaju visok glikemijski indeks (voćni sokovi, rafinirani proizvodi od pšenice, krompir i sl.).

Prehrambene navike je teško popraviti preko noći, tako da mjesec Ramazan predstavlja idealnu priliku za postepeno uvođenje zdravijih, u zamjenu za svakodnevno korištenje manje nutritivno bogatih namirnica. Postepenim uvođenjem cjelovitih i nutritivno bogatih namirnica dugoročno činimo dobro svom tijelu i smanjujemo rizik za obolijevanje od hroničnih oboljenja današnjice, ali i pridonosimo očuvanju okoliša.

Naime, jedući samo jedan biljni obrok dnevno u periodu od godinu dana uštedjeli bismo gotovo 200 000 galona vode, što je jednako poštedno za prirodu kao  4800 kilometara manje prijeđenih automobilom. Istraživanja provedena u SAD-u sugeriraju da smanjen unos mesa i mliječnih proizvoda za samo 50% ima jednak učinak kao izbacivanje 26 milijuna automobila s ceste!

Slika: internet