Dijabetes i prehrana

Dijabetes i prehrana

Povodom Svjetskog dana dijabetesa 

Autor teksta: Prof.dr. Midhat Jašić, dugogodišnji profesor nutricionizma na Tehnološkom i Farmaceutskom fakultetu Tuzla

Diabetes mellitus tipa 2 je hronično stanje u kojem  tijelo ne proizvodi dovoljno  inzulina ili ne koristi ispravno inzulin za metabolizam glukoze (jedinog šećera kojeg  tijelo treba da bi se stvarala energija i svi ostali šećeri se tokom metabolizma pretvaraju u glukozu).

Ipak, u nastanku dijabetesa genetika definitivno igra najvažniju ulogu.  Istraživanja pokazuju da su navike prehrane i fizičke aktivnosti također važni riziko faktori u njegovom razvoju. Osim toga, faktori rizika poput pretilosti, visokog holesterola i triglicerida, te visokog krvnog pritiska i niske tjelesne aktivnosti mogu se smanjiti ili čak eliminirati ako jedete pravu hranu, na pravi način i redovito ste fizički aktivni. 

Osobe s dijabetesom i debljinom često pribjegavaju keto dijeti, koja privremeno daje dobre rezultate. To je prehrambeni režim s niskim udjelom ugljikohidrata, visokim udjelom masti i proteina, koji su povezani s poboljšanjem osjetljivosti na inzulin i većom stopom gubitka težine -  a to su oba pozitivna faktora u upravljanju dijabetesom tipa 2. Smanjenje unosa ugljikohidrata potiče metaboličko stanje poznato kao ketoza, kad tijelo proizvodi ketone koji troše energiju nastalu iz proteina i lipida, a ne ugljikohidrata. No, ova dijeta može da uzrokuje  poremećaje metabolizma proteina i lipida, te vrlo često povećava rizik od oboljevanja bubrega (povećan metabolizam azota i često povećan kreatinin u urinu) ili ubrzano dobijanje osteoporoze. 

S druge strane, pretjeran unos ugljikohidrata, pogotovuojednostavnih šećera uzrokuje visoku razinu glukoze u krvi. Pri tome nastaju oštećenja tkiva, a ako je ovo stanje dugoročno, posljedica može biti sljepilo, amputacije ekstremiteta, oštećenje bubrega, a najčešće se dešavaju infarkti srca i moždani inzulti. Zbog toga je tretman diabetesa vrlo značajan, a nemedikamentozne metode su uvijek preporučene i dobrodošle.

I kod tretmana diabetesa valja smanjiti psihički stres, poboljšati kvalitet sna i povećati fizičku aktivnost, te smanjiti na minimum poroke kao sto su alkohol, cigarete pa u izvjesnoj mjeri uravnotežiti konzumiranje čaja, crne čokolade itd.  Kod prehrane je izuzetno važno reducirati rafinirane namirnice na minimum, posebno namirnice tzv. četiri bijela zla u prehrani (bijeli šećer, so, bijelo brašno i animalne bijele masnice).

Hrana koja se preporučuje

S druge strane, postoje namirnice koje su  preporučene. Neke značajnije namirnice koje češće trebaju konzumirati osobe sa diabetesom su:  mahune-boranija, namirnice s omega 3 masnim kiselinama ( ribe: losos, skuša, sardela), orašasto voće i proizvodi od njega (kikiriki maslac, tahina, humus), bobičasto i jagodasto voće, zeleno lisnato povrće, grahorice (grah, soja, leća, naut ), riba i bijelo pileće meso, mladi sir, sirutka, fermentirani mliječni proizvodi,  maslinovo ulje, začini kao što su luk, češnjak, celer,   cimet, kurkuma (smanjuju masnoću na jetri),  a posebno čajevi od borovnica i mahuna. Posebno može biti značajna žara i jela od žare.

Alge (kelp) su preporučene, ali i gljive (sadrže prirodne statine) posebno shitake i bukovača. Kad su u pitanju pčelnji proizvidi, preporučuju se konzumirati umjereno, posebno med (povisuje razinu glukoze kao i svi ostali šećeri). No, umjesto bijelog šećera, kao zaslađivača, preporučuje se med jer je slađi od šećera, manje ga se pojede, a sadrži važne bioaktivne sastojke sa pozitivnim utjecajem na zdravlje.

Cimet snižava šećer u krvi, a učinkovito djeluje pri snižavanju masnoće.  Preporučuje se dijabetičarima uzimanje  2 do 3 grama dnevno.

Preporuke dodataka i dijetetskih proizvoda

Osim prehrane preporučuju se dodaci prehrani, funkcionalna hrana i biljni pripravci.

Od dodataka prehrani preporučuje se alfalipoična kiselina (čuva od oštećenja nerve i krvne sudove posebno oči), mineralo cink i hrom (poboljšavaju sintezu inzulina), od karotenoida likopen i lutein (antioksidansi). Omega 3 masne kiseline, kao i aspirin, smanjuju rizik od upale i stvaranja plaka na krvnim sudovima, što je često kod oboljelih od dijabetesa. Sirova vlakna smanjuju apsorbciju šećera (mekinje, proizvodi od punog zrna žitarica, smokve, suhe šljive).

Vitamini su preporučeni uz prethodnu ocjenu vitaminskog statusa, a naročito upotreba vitamin D ( smanjuje depresiju), vitamina B1 (sagorjeva ugljične hidrate i čuva nerve), B6, B9 (smanjuju rizik od kardiovasularnih incidenata na osnovi smanjenja biosinteze homocisteina). Vitamin C (smanje razinu holesterola i održava mišićnu masu i smanjuje sarkopeniju, koja je česta kod osoba sa dijabetesom) se može uzimati u jutarnjim satima, jer dodatno poboljšava budnost i koncentraciju. Smatra se da metformin smanjuje apsorbciju vitamina B12, pa ga je preporučeno uzimati tokom tretmana diabetesa sa metforminima. Funkciju staničnog metabolizma poboljšava koenzim Q10 pa se i on može povremeno koristiti.

Kod tretmana stanja dijabetesa u slučaju nedovoljne biosinteze inzulina u gušterači, najbolje je davati inzulin. Prednosti ovog tretmana su brojne, a najznačajnija je rasterećenje iscrpljenih beta stanica u sintezi inzulina. Lično poznajem osobe koje koriste inzulin duže od 40 godina i dobrog su zdravstvenig stanja. Kod oboljelih postoji strah od primanja inzulina jer kažu "Jako je bolestan ima šećer i prima inzulin." , što je pogrešno. No, danas se u siromaštvu i krizi jako manipulira s inzulinskom terapijom.

Kod osoba sa dijabetesom najčešće je poremećena crijevna biota,  pa tretman sa probioticima može imati utjecaja na poboljšanje stanja dijabetesa. Antistresna i sedativna sredstva iz hrane i dodataka prehrani počev od jedostavnog magnezija do fenilalanina, kazomorfina  iz mlijeka, hipericina itd. mogu biti korisna u smanjenju brzine razvoja simptoma dijabetesa. Za poboljšanje sna korisni su brojni biljni pripravci kao što je valerijana, pasoflora i druge biljke. 

Za korištenje dodataka prehrani i dijeteskih proizvoda predlaže se jesenski, zimski, proljetni i ljetni jelovnik sa kalendarom upotrebe dodataka prehrani i funkcionalne hrane. Zimi i u proljeće više vitamina C iz dodataka. Ljeti i na jesen najmanje treba dodataka prehrani jer se konzumiraju svježe namirnice. I za dijabetes se koristi posebna dijeta slična DASH dijeti kod visokog krvnog pritiska. Dijeta može biti podržana dodacima prehrani, ali obavezno poboljšanim životnim navikama.

No,  vitamini, biljni pripravci i funkcionalna hrana,  naročito probiotici, su moćna oružja u tretmanu dijabetesa i za njihovu upotrebu naročito doze i kompoziciju primjene savjetovati se s dobrim i iskusnim liječnikom ili s dobrim i iskusnim nutricionistom.

Tuzla 13.07.2019 god.