Podrška žrtvama nasilja

Podrška žrtvama nasilja

26. juni – Međunarodni dan za podršku žrtvama nasilja

 

 

Pripremila: dr Amina Jakubović

 

 

UN-ova konvencija protiv nasilja stupila je na snagu 26. juna 1987. godine, od kada se taj dan svake godine obilježava kao Međunarodni dan za podršku žrtvama nasilja.

 

Nasilje je svaki čin protiv volje pojedinca koji ugrožava lični integritet bilo da se radi o fizičkom, psihičkom, seksualnom ili ekonomskom nasilju. Važno je znati prepoznati svaki od oblika nasilja.

 

Psihičko zlostavljanje ima mnogo oblika – različite zabrane, uvrede, ismijavanje u javnosti, podcjenjivanja, omalovažavanja, ucjene, prijetnje žrtvi ili njoj dragoj osobi i sl. Osoba često ne shvata da je u odnosu sa psihičkim zlostavljačem sve dok se ne pojača intenzitet ili se uz psihičko zlostavljanje ne pojavi i neki drugi oblik zlostavljanja, najčešće fizičko.

Fizičko zlostavljanje odnosi se na namjerno nanošenje lakših i/ili težih fizičkih povreda. Vrši se na različite načine i različitim sredstvima – guranjem, šamaranjem, čupanjem kose, udaranjem rukama, nogama i/ili predmetima, opekotinama, davljenjem i sličnim metodama.

Ekonomsko zlostavljanje žene u intimnim vezama odnosi se na ekonomsku ovisnost žene o muškarcu, nejednaku kontrolu nad zajedničkim resursima, uskraćivanje pristupa novcu, zapošljavanju ili edukaciji, onemogućavanje raspolaganja vlastitim resursima ili imovinom, potpunoj kontroli kućnog budžeta od strane partnera itd.

Seksualno zlostavljanje je bilo koji seksualni čin, pokušaj ostvarivanja seksualnog čina, neželjeni seksualni komentar ili prijedlog koji je usmjeren protiv osobe i njene seksualnosti.

 

Žrtva nasilja može biti bilo ko, bez obzira na spol, godine ili finansijski status. Nemoguće je sa sigurnošću znati šta se dešava iza zatvorenih vrata. Ipak, postoje određeni pokazatelji i simptomi emocionalnog zlostavljanja i porodičnog nasilja, koje bismo trebali znati prepoznati.

 

Upozoravajući znaci:

- česte povrede koje se opravdavaju "nezgodama"

- često izostajanje sa posla, iz škole, propuštanje društvenih okupljanja bez obrazloženja

- oblačenje tako da se sakriju modrice ili ožiljci (nošenje dugih rukava ljeti ili naočala za sunce u unutrašnjem prostoru)

- osoba pokazuje nizak nivo samopouzdanja

- povlačenje u sebe, depresija, anksioznost, samoubilačke namjere

- svi drugi znakovi velikih promjena ličnosti

 

Ako sumnjate da je neko koga znate žrtva nasilja, reagujte! Trebamo biti svjesni činjenica da većina žrtava (posebno žena) po svaku cijenu želi sačuvati porodicu i spremne su žrtvovati se za nju, bilo zbog tradicionalnog shvatanja porodice, nedostatka finansijskih sredstava ili drugih razloga. Nasilnici su spremni u kontrolisanju i manipulisanju svojim žrtvama. Osobe koje su žrtve zlostavljanja ili nasilja su depresivne, slabe, uplašene, postiđene i zbunjene. Potrebna im je pomoć, međutim često su izolovane od porodice i prijatelja.

 

Primjećujući upozoravajuće znakove i nudeći pomoć, pomažete im da se izbave iz nasilne situacije i započnu sa ozdravljenjem. Kako bi se žrtva nasilja zaštitila od nasilja u porodici koje doživljava i dobila adekvatnu pomoć, žrtva treba slučaj prijaviti policijskoj stanici ili centru za socijalni rad. Policija je dužna reagovati na vrijeme i otići na mjesto događaja, pružiti sigurnost žrtvi što uključuje lišavanje slobode počinioca i predaju tužilaštvu, da žrtvi osigura pristup medicinskoj pomoći, da obavijesti nadležno tužilaštvo i centar za socijalni rad o slučaju, te da podnese zahtjev za izricanje zaštitne mjere nadležnom sudu. Nakon izmještanja žrtve i njenog zbrinjavanja u sigurnu kuću, stručni tim sigurne kuće intenzivno radi na osnaživanju žrtve.

 

Zapamtite: Ne smijemo biti nijemi posmatrači i zatvarati oči pred sumnjom na nasilje. Naš mali znak pomoći nekome može značiti puno – prestanak briga i strahova i počinjanje novog života sa svjetlijom budućnošću.

 

"Zakleo sam se da nikada neću šutiti kad god i gdje god ljudska bića trpe patnje i poniženja. Moramo zauzeti strane. Neutralnost pomaže tlačitelju, nikada žrtvi. Tišina podstiče onoga ko muči, nikada onoga ko je mučen."

Eli Vizel, dobitnik Nobelove nagrade za mir i jedan od ljudi koji su preživjeli Holokaust

 

 

Literatura:

 

Ingrid Bošan – Kilibarda, Radmila Majhen – Ujević i suradnici, Smjernice za rad izvanbolničke hitne medicinske službe, STUDIO HRG d.o.o., Zagreb, veljača 2012.

https://womensrightscenter.org/kako-prepoznati-zrtvu-nasilja/

https://ba.unfpa.org/bs/news/me%C4%91unarodni-dan-podr%C5%A1ke-%C5%BErtvama-mu%C4%8Denja-1

https://mup.ks.gov.ba/gradjanstvo/savjeti/nasilje-u-porodici