16. oktobar – Svjetski dan reanimacije

16. oktobar – Svjetski dan reanimacije

Pripremila: dr Amina Jakubović

Svjetski dan reanimacije određen je od strane Evropskog parlamenta i obilježava se 16. oktobra svake godine sa ciljem da se skrene pažnja na važnost prepoznavanja osnovnih koraka kardiopulmonalne reanimacije (oživljavanja). Srčani zastoj koji se desi izvan zdravstvene ustanove vodeći je uzrok smrti. Nakon iznenadnog srčanog zastoja mozak može preživjeti samo 3 do 5 minuta bez kisika. To je obično manje vremena nego što prođe do dolaska ekipe hitne medicinske pomoći. Zbog toga od deset žrtava srčanog zastoja preživi samo jedna. Ako bi više laika koji se zateknu na mjestu nesreće i svjedoci su srčanog zastoja započelo kardiopulmonalnu reanimaciju prije nego što stigne hitna pomoć, više od 200 000 osoba bi moglo biti spašeno svake godine širom svijeta. Svjetski dan reanimacije obilježava se pod motom "Svi građani svijeta mogu spasiti život". Ovom kampanjom podiže se svijest građana o tome da svi mogu naučiti osnovne korake kako bi nekom spasili život.

Slika 1. Lanac preživljavanja: rano prepoznavanje i poziv u pomoć,

rani CPR, rana defibrilacija, postreanimaciona briga

BLS (basic life support) su osnovne mjere održavanja života, koje podrazumijevaju standardizirani pristup za sve spasioce, bilo da se radi o laicima ili medicinskim profesionalcima kada se nađu u situaciji da djeluju bez opreme za napredno održavanje života.

Prilikom pristupa pacijentu najprije treba provjeriti bezbjednost – terena, ličnu i pacijenta. Stanje svijesti pacijenta se provjerava tako što se priđe žrtvi, glava se fiksira stavljanjem dlana svoje ruke na čelo, te se lupkanjem drugom rukom po ramenu pacijent pokušava dozvati. Ako pacijent ne reaguje, bez svijesti je, neko od prisutnih treba pozvati hitnu medicinsku pomoć i donijeti AED (eng. automated external defibrillator), uređaj o kojem će biti govora nešto kasnije. Dalja provjera se radi po šemi: C (circulation) – A (airway) – B (breathing). Prisustvo cirkulacije se provjerava na vratu pacijenta tako što se 2 do 3 prsta slobodne ruke spuste na žlijeb ispod Adamove jabučice i pritisne se da se osjete pulsacije (ne duže od 10 sekundi). U isto vrijeme se posmatra da li pacijent diše, metodom gledam – slušam – osjećam (gledam – da li se grudni koš diže i spušta, slušam – da li se čuje zvuk disanja, osjećam – dah disanja na obrazu). Ako pacijent nema pulsa, bez odlaganja se započinje CPR u omjeru 30:2 (30 kompresija grudnog koša : 2 ventilacije) unutar 2 minute (5 ciklusa). Nekad je laicima teško odrediti da li pacijent ima ili nema puls, pa CPR vodiči preporučuju da laici ne moraju provjeravati puls (to će ostaviti zdravstvenim profesionalcima). Za običnog građanina koji se zadesi kod unesrećenog dovoljno je da osoba ne odgovara, ne diše ili je disanje samo povremeno, sporo, s naporom (tzv. agonalno disanje). To su indikacije za započinjanje CPR-a. Da bi kompresije grudnog koša bile adekvatne, potrebno je poznavati ispravan način njihovog izvođenja. Klekne se pored grudnog koša unesrećenog. Korijen dlana se stavi na sredinu grudne kosti unesrećene osobe. Na tu ruku se stavi korijen dlana druge ruke. Naše tijelo treba biti postavljeno okomito na grudni koš unesrećenog. Ispruženih ruku se grudna kost utiskuje u dubinu 5-6 cm. Nakon svake kompresije otpusti se pritisak bez odvajanja ruku od grudnog koša žrtve. Tako će se krv ponovo vratiti u srce. Brzina kojom se rade kompresije je 100-120 puta u minuti. Kompresija i otpuštanje trebaju jednako trajati, bez nepotrebnih pauzi u izvođenju.

Slika 2. Pravilan položaj ruku prilikom izvođenja kompresija

Nakon 30 kompresija provjeri se disajni put, usta i nos, očisti se ako nešto ima u disajnom putu. Disajni put se otvara zabacivanjem glave i podizanjem donje vilice (glava se ne zabacuje ako se sumnja na povredu vratne kičme). Pritiskom palca i kažiprsta ruke smještene na čelu unesrećenog, zatvori se mekani dio nosa. Normalno se udahne, usnama se obuhvate usta unesrećenog, te se polahko upuše zrak posmatrajući odizanje grudnog koša. CPR u omjeru 30:2 se radi do dolaska spasioca sa AED-om ili hitne medicinske pomoći.

AED je mali prenosni uređaj, vrlo jednostavan za korištenje. Njegova osnovna zadaća je isporuka elektrošoka (električne struje) osobi koja je doživjela iznenadni srčani zastoj usljed poremećaja ritma - ventrikularna fibrilacija ili ventrikularna tahikardija bez pulsa. Na aparatu su dugme ON/OFF za paljenje i gašenje, tipka sa znakom munje koja služi za isporuku elektrošoka, te dvije samoljepljive elektrode koje se nalijepe na grudni koš. AED aparati od momenta uključivanja daju zvučne i tekstualne upute, koje se trebaju slijediti do dolaska ekipe hitne medicinske pomoći. Zakon Evropske unije nalaže postavljanje AED-a na svim mjestima okupljanja hiljadu ljudi. U svijetu se koristi univerzalni znak za AED aparat, koji sugeriše da je ovaj aparat u blizini. U Kantonu Sarajevo AED aparati se nalaze na sljedećim lokacijama: Centar za sport, rekreaciju i edukaciju "Safet Zajko", Međunarodni aerodrom Sarajevo, Sportska dvorana Dobrinja, KSC Skenderija, Gradska Vijećnica, Gazi Husrev – begova džamija, apoteka Sarajevo kod Katedrale.

Slika 3. Oznaka za AED i AED aparat

U pandemiji uzrokovanoj koronavirusom povrede, nesreće, oboljenja, iznenadni srčani zastoji se dešavaju i dalje neovisno o koronavirusu. Medicinsku pažnju i zbrinjavanje takvih stanja ne treba odgađati zbog straha od moguće zaraze koronavirusom. Evropsko vijeće za reanimaciju (ERC) je dalo generalne preporuke za BLS za odrasle osobe sa sumnjom ili potvrđenim COVID-19, usmjerene prema laicima.

- Stanje svijesti se provjerava dozivanjem i blagim drmanjem osobe.

- Disanje procijeniti vizuelno, ne otvarati disajni put i ne prilaziti nosu i ustima žrtve.

- Pozvati hitnu medicinsku pomoć ukoliko osoba nema svijesti i ne diše normalno, navesti COVID-19 status, te slijediti dalje upute od dispečera hitne pomoći koristeći zvučnik na mobitelu u komunikaciji.

- Prekriti nos i usta unesrećene osobe sa hirurškom maskom/tkaninom/peškirom; ukoliko je moguće i sami nositi masku.

- Neprestano raditi kompresije na grudni koš.

- Ukoliko se dobije AED, odmah ga priključiti i pratiti upute.

- Nakon ukazivanja pomoći i kardiopulmonalne reanimacije, laici bi trebali što prije temeljito oprati ruke sapunom i vodom ili dezinficirati ruke gelom na bazi alkohola, te razmotriti eventualno testiranje nakon kontakta sa osobom za koju se sumnja ili ima potvrđen COVID-19.

Izvor slika: Internet